Obrazovanje

Što je znanstveni članak? »Njegova definicija i značenje

Anonim

Znanstveni članak izvorno je izvješće, napisano i objavljeno, koje predstavlja i opisuje eksperimentalne rezultate, nova znanja ili iskustva na temelju poznatih činjenica. Cilj mu je podijeliti i uporediti ove rezultate sa ostatkom znanstvene zajednice, a nakon što budu potvrđeni, ugrađeni su kao bibliografski izvor dostupan zainteresiranima.

Od priručnika koji se koriste u školama do složenih djela velikih autora poput Darwina, svi se oni mogu definirati kao znanstveni članci, čak iako se radi o djelima koja se vrlo razlikuju po stilu i namjeni.

Sintezne knjige i članci (pregledni članci) koji sažimaju znanje o temi čine sekundarnu literaturu. Dvije su glavne vrste znanstvenih članaka: službeni članak i bilješka o istraživanju. Obje su slične strukture, ali bilješke su uglavnom kraće, nemaju sažetak, tekst nije podijeljen na odjeljke sa podnaslovima, a istraživanje koje izvještava manje je utjecajno.

Znanstveni članak ima šest glavnih odjeljaka:

  • Sažetak (Sažetak): sažima sadržaj članka.
  • Uvod: pruža kontekst teme i informira svrhu rada.
  • Materijali i metode: objasniti kako je provedeno istraživanje.
  • Rezultati - predstavljaju eksperimentalne podatke.
  • Rasprava: objasnite rezultate i usporedite ih s prethodnim poznavanjem teme.
  • Citirana literatura: predstavlja bibliografske zapise članaka citiranih u tekstu.

Neki opisni članci mogu odstupati od ovog formata, na primjer: popisi vrsta, opisi vrsta, taksonomski pregledi, članci o morfologiji ili anatomiji i opisi geoloških formacija.

Naučiti pisati znanstveni tekst vrlo je važno u školskom okruženju. Sva znanja stečena u ovoj fazi potječu iz znanosti koje pripadaju različitim disciplinama.

Znanost o zdravlju, društvenim znanostima, matematici, fizičkim znanostima i kemijskim, između ostalog. Student bi uvijek trebao istraživati ​​u tim područjima, a rezultate bi vjerojatno morao pokazati kroz prilično uobičajenu vrstu znanstveno-akademskog teksta: monografiju.

Magistarski i doktorski radovi ispunjavaju većinu zahtjeva da se smatraju primarnom literaturom. Međutim, najvažniji rezultati sadržani u ovim radovima moraju se objaviti u znanstvenom časopisu jer glavne bibliografske službe ne razmatraju teze i jer ti dokumenti ne prolaze isti postupak stručne recenzije kao i znanstveni članak.