Što je krausizam? »Njegova definicija i značenje

Anonim

To je intelektualni trend koji je osnovao Nijemac Karl Krause i čija se doktrina temeljila na obrani jedinstva s suprotnostima i pokušaju održavanja harmonije s onim što već postoji, ova je misao branila i ideju da ljudi ne bi smjeli ovise o bilo kojoj vrsti organizacije ili države da bi preživjeli. Krausizam je imao snažan procvat u Španjolskoj, postigavši ​​tamo veliki razvoj zahvaljujući doprinosima Juliána Sanza del Ría i Federica Castra.

Šezdesetih godina niz španjolskih intelektualnih ličnosti počeo je proučavati rad jedne struje njemačke ideologije koja se temeljila na filozofskim mislima Immanuela Kanta. Rečena ideologijapredložio je nekakvog novog čovjeka, bez dogmi koje ga obvezuju i s panteističkim duhom. Njegov najvažniji predstavnik bio je Karl Christian Friedrich Krause, njegova je pisana djela na španjolski preveo Julián Sanz del Río. Od tada je Krauseova misao počela napadati okruženja madridskih sveučilišta i ono što je bilo poznato kao krauzizam brzo se širilo. Kasnije je Francisco Giner de los Ríos bio zadužen za Krauseove postulate i organizaciju u kojoj je bio vođa (Institución Libre de Enseñanza), postavši glavni predstavnik krausističkog pokreta.

Ovaj je pokret u Španjolskoj pretpostavio inovaciju misli. Usaditi humanizam i stav tolerancije u ideološkom području u vezi sa slobodnom mišlju. Jedna od najistaknutijih karakteristika ovog pokreta bio je sekularizam, u kojem je također postojala želja za novim obrazovanjem, zbog čega je predložen otvoreniji obrazovni sustav (veća je važnost dana eksperimentima, terenskim istraživanjima i obrazovanje koje je bilo odvojeno od religioznog duha toga doba). Postizanje toga čovjeka opravdava se činjenicama koje znače poboljšanje za društvo općenito.

Ova je ideologija imala velik broj sljedbenika u obrazovnom području, no također se morala suočiti s oštrim kritikama najkonzervativnijih društava, jer je bila optužena za gnušanje tradicionalnih oblika učenja, za protivljenje Bogu i dijeliti socijalističku ideologiju. Nakon građanskog rata 1936. godine, velika se većina njegovih članova povukla u različite zemlje Latinske Amerike uglavnom iz političkih razloga.