Psihologija

Što je slika o sebi? »Njegova definicija i značenje

Anonim

Kad govorimo o slici o sebi, mislimo na sliku koju naša podsvijest ima o nama samima. Ova slika manipulira našom osobnošću, našim ponašanjem i odgovorna je za sve ono što jesmo u svakom trenutku našeg života. Ono što mislimo o sebi utječe na ovu sliku, zato ima dana kada se pogledamo u ogledalo, ugodnih i uspješnih, ali i drugih dana bez privlačnosti i gubitnika. Mnogo puta se probudimo razočarani u svom životu, koliko smo malo postigli ili što nismo.

Drugi se put budimo optimistični sa željom da živimo u potpunosti, vrijedno radimo i postižemo svoje ciljeve. Ono što se događa oko nas, dobra i loša iskustva čine nas da šaljemo poruke u podsvijest i oblikujemo vlastitu sliku.

Slika o sebi temeljni je čimbenik da čovjek uspije ili ne uspije, jer smo rezultat svoje mašte. Gotovo je nemoguće ići dalje od slike koju imamo o sebi.

Valja napomenuti da se u psihologiji koncept samo-sheme koristi češće, umjesto samo-slike, premda se oba odnose na istu stvar: sliku koju svaki u sebi kova u sebi.

Slika o sebi ili shema o sebi, kako je on voli nazivati, ispostavlja se vrlo važnom kada nam treba pomoći u obradi informacija, posebno onih koje su relevantne za naš vlastiti život. Također, kad za to dođe vrijeme, ove će nam karte pomoći da se sjetimo nekih problema i utječemo na odluke koje donosimo.

Grčki filozof Sokrat među svojim razmišljanjima zapamćen je po ideji: upoznajte sebe. To je vrlo sugestivan prijedlog, jer samo ako imamo valjana znanja o svojoj individualnosti, možemo imati psihičku stabilnost za kojom svaki pojedinac teži.

Postoje pristupi duhovne prirode (npr. Budizam), filozofski ili psihološki prijedlozi koji daju posebnu važnost ideji da imaju iskrenu sliku o sebi. To podrazumijeva poznavanje sebe i, prema tome, uspostavljanje dijaloga s našom unutrašnjošću, sa skupom ideja, motivacija i osjećaja koje imamo u mislima. To je složena i mukotrpna intelektualna vježba. U tu svrhu svaka disciplina predlaže neku vrstu tehnike: meditaciju, introspekciju, kritičku analizu ili čak neku vrstu terapije kao što je psihoanaliza.

Važno je naglasiti da oni koji iznose vrlo negativne prosudbe o sebi trebaju ih kontrolirati jer posljedice mogu biti doista štetne u socijalnoj interakciji, a također i u razvoju njihovog postojanja.

Osoba za koju je karakteristično da je vrlo perfekcionist nikada neće biti zadovoljna postignućima i ići će na sve više i više. Svaki pokušaj prevladavanja i, u nekim slučajevima, neuspjeha, može imati negativan utjecaj i dovesti do toga da osoba bude neuspješna.